U subotu, 9. rujna u 20 sati otvaramo izložbu prvog i najpoznatijeg hrvatskog paparazza, Jadrana Lazića. Lazić je već kao srednjoškolac počeo raditi u splitskom dopisništvu zagrebačkog Vjesnika, u početku kao fotoreporter, a s vremenom sve više kao fotograf tadašnjih estradnih, glumačkih i sportskih zvijezda. Ubrzo mu je ta pozornica postala tijesna pa se otisnuo u Pariz, stekavši svjetsku slavu brojnim ekskluzivnim fotografijama tada najvećih svjetskih zvijezda.

Odsluženje obaveznog vojnog roka prekinulo je sjajne pariške godine i označilo kratkotrajnu prekretnicu u profesionalnom životu: pariške bulevare i kansku Croisette zamijenio je bojišnicama u iračko-iranskom ratu, pa prividom mirnog obiteljskog života u Beogradu, uz tek poneki izazovni „izlet“. A dvije takve epizode omogućile su mu da ostvari životni san svakog fotoreportera: da snimi globalno ekskluzivne fotografije.

Prvi put 1982., kad je jedini na svijetu uspio snimiti Leonida Brežnjeva na mrtvačkom odru (magazin „Newsweek“ proglasio je tu snimku svjetskom fotografijom godine), a drugi kad je, tri godine poslije, u tajnom beogradskom skrovištu napravio seriju portreta Abu Abbasa, vođe PLF-a, otmičara broda „Achille Lauro“ i tada najtraženijeg čovjeka na svijetu. Godine 1987. odlučuje ponovo iz temelja promijeniti život i otići sam u novu neizvjesnost, pa se seli u Los Angeles, gdje za kratko vrijeme – zahvaljujući istim onim mladenačkim karakteristikama s početka karijere – postaje jedan od najcjenjenijih portretista holivudskih zvijezda.

Kako u svom tekstu ističe kustosica Ana Žanko - Izložba Jadrana Lazića svojevrsni je vizualni itinerar njegova osobna, profesionalnog i životnog putu, a u širem kontekstu i put(ov)a čitave jedne generacije. (...) fotografije Jadrana Lazića možemo promatrati kao izniman doprinos dokumentiranju postmodernistički inaugurirane promjene kulturne i društvene paradigme u pravcu relativiziranja elitizma, hermetične umjetnosti modernizma te inauguraciji kulture zabave, senzacionalizma, masovnih medija i društva spektakla.

Fotografiranje slavnih i zvijezda, bilo kao paparazzi art bilo kao dogovoreni profesionalni angažman, od strane struke često je banalizirano i marginalizirano, naročito od strane umjetničkih fotografa koji takav komercijalni rad percipiraju kao malignu mrlju i zlorabljenje fotografije kao umjetničkog medija.

Međutim, demokratizacijom kulture i umjetnosti te pojavom masovnih medija, granica visoke, elitne i solipsističke umjetnosti, i niske, prizemne masovne kulture za široke mase, briše se. Najočitiji primjer dokidanja granica i poigravanja s različitim realitetima jest popartističko provociranje etabliranih vrijednosti i umjetnička manipulacija simbolima konzumerizma, holivudske masovne produkcije i megazvijezdama čija imena utjelovljuju američki san.

After party u bašti restorana Alkarski dvori, unutarnje dvorište, od 21 sat uz DJ Dzoleescu, plešemo i zabavljamo se na najveće hitove osamdesetih.

Izložba ostaje otvorena do 27. listopada.