Dalmatinski El Camino de Santiago
Marijanska svetišta su oduvijek imala posebno mjesto u srcima vjernika. Štovali su i častili Blaženu Djevicu Mariju i u teškim vremenima i nevoljama molili joj se za pomoć. Pouzdali se u njezin nebeski zagovor časteći je iz zahvalnosti kao kraljicu Hrvata. Zazivali su je kroz povijest i fidelissima advocata Croatiae (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Staza Gospi Sinjskoj proteže se na relaciji Solin – Sinj – Livno – Tomislavgrad – Rama i duga je 148 kilometara. Hodočasnički je to put kojim se, iz nekoliko pravaca, stoljećima pješači k najvećem marijanskom svetištu na južnohrvatskim prostorima. Projekt Staza Gospi Sinjskoj odobren je u sklopu programa IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina i oslanja se na tradicionalne pješačke i konjske staze i napuštenu trasu Rere, nekadašnje sinjske željeznice. Razvijanjem prateće infrastrukture i podizanjem svijesti o neizmjernoj vrijednosti kulturnog i vjerskog nasljeđa, staza Gospi Sinjskoj polako nadilazi lokalne okvire i dobiva međunarodnu dimenziju. Staza je aktivna tijekom cijele godine, ne samo u vrijeme svetkovina Velike i Male Gospe.
Sliku Čudotvorne Gospe Sinjske još su davne 1687. godine u Sinj iz Rame donijeli franjevci u bijegu pred osmanlijskom najezdom. Otada se vjerni puk rado utječe svojoj zaštitnici koja ih je, prema predaji, 1715. obranila od mnogostruko brojnije neprijateljske vojske.
Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika, osobito mladih, a 15. kolovoza se održava središnja vjerska svečanost. Praćena slavljenjem zvona i sviranjem fanfara, slika Čudotvorne Gospe Sinjske se iznosi iz crkve u svečanu procesiju ulicama grada. Velika je čast ponijeti Sliku na ramenima.
Povijesna povezanost vjernika i Gospinih svetišta proplamsa i uoči 8. rujna, blagdana Male Gospe, proslave rođenja Blažene Djevice Marije, koja se osobito svečano slavi u Solinu, u Prasvetištu Gospe od Otoka. Iz Sinja će prema Solinu, kao i iz mnogih drugih mjesta Lijepe Naše, poteći rijeke hodočasnika. Poseban je doživljaj krenuti pješice drevnim utabanim putevima na duhovno putovanje, daleko od gradske buke i žamora, i pronaći mir i utočište u sigurnom Gospinu okrilju. Hodočasnici će zavjetni korak Pričistoj Divici Mariji Majci Gospodina našega Isukrsta uputiti obilježenim stazama kroz slikovite krajeve bogate povijesnim nasljeđem. Na duhovnom pohodu nebeskoj majci proći će uz ostatke starih staza i mostova, gradine, utvrde, stećke, sakralne objekte i muzeje.
Staze Gospi Sinjskoj izvrstan su primjer funkcionalnog suživota turizma i religije bez narušavanja prirodne ravnoteže. 2017. godina je proglašena Međunarodnom godinom održivog turizma, a Svjetski dan turizma se obilježava 27. rujna pod nazivom ''Održivi turizam, instrument razvoja''. Svjetska turistička organizacija, UNWTO, poziva na primjereno obilježavanje pa će Turistička zajednica grada Sinja organizirati projekciju dokumentarnih filmova nastalih u okviru projekta ''Tradicija u objektivu'' voditelja Rina Efendića, ostvarenog u suradnji s Kulturno-umjetničkim središtem i Muzejem Cetinske krajine, uz potporu Ministarstva kulture. Radi se o besplatnim radionicama videodokumentarizma koje je vodio medijski umjetnik i fotograf Rino Efendić. Radionice su se održavale vikendima u vremenu od 26. svibnja do 1. srpnja ove godine, a bile su podijeljene u dva dijela. Teoretski dio se odvijao u Galeriji Sikirica. Polaznici su se kroz predavanja upoznali s poviješću medija s naglaskom na nove medije od 60-ih godina prošlog stoljeća sve do danas te pregledom povijesti radova najvažnijih svjetskih i domaćih medijskih umjetnika. U praktičnom dijelu svi polaznici na terenu su pod stručnim vodstvom pristupili izradi radova na slobodne i zadane teme. Snimili su kratke videouratke o tradicijskim zanatima (izradi odjeće i obuće, predmeta za svakodnevnu uporabu), služeći se pri tom metodama vizualne antropologije.
Vrijedan su i kvalitetan doprinos turističkoj ponudi grada Sinja i Cetinske krajine i dokaz pametnom raspolaganju kulturnim i estetskim vrijednostima te prirodnim bogatstvima, što svakako daje pozitivan uzlet upravo održivom turizmu, dobrobiti i blagostanju cjelokupnog društva.